| Ljubovića džamija u Odžaku | ||||
|
Font Size 
|
Share Akcijom čišćenja ostataka počela obnova Ljubovića Džamije u Odžaku
Početkom septembra 2006.g otpoćčela je akcija raščišćavanja ostataka Ljubovića džamija u Odžaku kod Nevesinja. Tri osnovna džamijska zida su do temelja srušeni, unutrašnjost džamije je bila zarasla raznim rastinjem, od kojih su se neki bili razvili u prava stabla. Bijela munara, sudeći po načinu rušenja u više navrata je minirana, sve dok je rušitelji nisu sravnili sa zemljom.
I smećem protiv džamije
Prilikom čišćenja sakupljeno je kamenje od munare koje je bilo razbacano svuda uokolu u prečniku od 150 metara, što na svojevrstan način govori o jačini i količini korištenog eksploziva. Prve džamijske komšije, jedna prodavnica, jedna gostionica od početka rata su unutar džamijskih zidova i džamijske ograde nanijeli više od 50 kubika raznog smeća i otpada. Smeće na temeljima munare, zapleteno u rastinje u ostatke šerefe i njenu betonsku armaturu jedva jedvite je očišćeno. Najjužnije nevesinjska džamija sada je Ljubovića džamija u Odžaku koja je također u svim napadima uskoka i hajduka jednako rušena i paljena. Palili su je i u vrijeme Nesvesinjske puške, u oba svjestka rata i u posljednjoj agresiji na našu zemlju. Sadašnji ostaci Ljubovića džamije nude rijetko vrijedne podatke o vremenima njene obnove.
U džamijskim zidovima ugrađivane su sve vrste kamena od tenelije, koje uopće nema u nevesinjskom kraškom polju, preko fino tesanog čvrstog kamena, do riječnih oblutaka. Prilikom posljednje obnove džamije 70-tih godina ugrađeni su i neki betonski elementi. Gornji dio mihraba kao i završni zidni pojas bili su betonski. Upravo ova dva elementa, betonski cerklaš i betonski mihrab, predstavljali su najveći problem čišćenja. Na kraju cjelodnevnog čišćenja i raščišćavanja džamije 2. septembra 2006. malobrojni mještani formirali su i odbor za obnovu, a za Predsjednika Odbora izabran je Hamid Mutilović. S obzirom na malobrojnost mještana, geografski položaj sela, još uvijek žive i nezarasle ratne rane odlučeno je da se Odbor za obnovu Ljubovića džamije proširi i na istaknuti Nevesinjci, javne i kulturne radnike koji su na bilo koji način povezani sa Nevesinjem i Ljubovića džamijom. „Mi imamo volju, uradićemo koliko mogli, a kad će biti obnovljena Allah zna.", kažu u odboru za obnovu džamije.
Uz džamiju je nekeda bio sagrađen mekteb i kameni most na rijeci Zalomci, između Bratača i Kifina sela. Za izdržavanje ovih zadužbina izgrađena je jedna mlinica i poklonjeni brojni posjede u Odžaku. Uz ovu džamiju se nalazi i harem u kome su se sahranjivali Ljubovići i Pašići iz Odžaka i gdje je ranije bilo više nišana s natpisima i lijepim dekoracijama. Osim nekoliko harema u selima odžačkog džema'ata ovdje je 1939.g. postojala i vakufska imovina: 19,300 m2 šume i rastinja i 125, 080 m2 oranice i pašnjaka. Danas od svega toga nema ovdje skoro ništa.
Read More
HIVZIJA HASANDEDIĆ
(MUSLIMANSKA BAŠTINA U ISTOčNOJ HERCEGVOVINI)
strana 146/147
 Selo Odžak leži 7 km jugoistočno od Nevesinja. Ovdje su se nekada nalazili odžaci, kule i posjedi begova Ljubovića, pa je ovo mjesto po tome dobilo ovaj naziv.Najstariji poznati član ove najčuvenije begovske porodice u Hercegovini bio je derebeg hadži Sulejman-beg, koji je živio u drugoj polovini XVI stoljeća. On je imao sina Omer-bega, a ovaj sina Osman-bega, koji je učestvovao u opsjedanju Kandije (1645-1669), odakle je slao svoje pjesme u domovinu i pjevao pod pseudonimom Hilmi. Iz ove porodice potječe i bosanski defterdar Mustafa-beg i hercegovački muteselim Ali-beg kao i više drugih begova za koje zna i narodna pjesma:
Svi su bezi na Hercegovini
Al kad dođe beže Ljuboviću
Više bega od lijeka nema.
Ali-beg Ljubović, koji je živio u Odžaku polovinom 18.stoljeća, glavni je junak ljubavnog romana «Sreća mladog Ljubovića», koji je napisao Husein đogo Dubravić i ljubavne drame «Legenda o jednoj ljubavi» koju je napisao dr. Abdurahman Nametak.
Prema jednoj još živoj narodnoj predaji, džamiju u Odžaku je sagradila Hana Ljubović, žena Osman-begova 1625.g. Uz džamiju je sagradila mekteb i kameni most na rijeci Zalomci, između Bratača i Kifina sela. Za izdržavanje ovih zadužbina ostavila je jednu mlinicu i brojne posjede u Odžaku.
članovi porodice Ljubovića bili su metevelije vakufa ove džamije sve dok su u Odžaku stanovali. Godine 1889. vakuf ove džamije (ćurćevac) imao je u svom posjedu: bašču, dva čaira i šest njiva koji su godišnje davali po 33 forinte prihoda. IZ ovih prihoda plaćan je imam, hatib i mualim (jedno lice) i mujezin džamije. Mehmed beg Ljubović bio je 1889.g. mutevelija ovog vakufa.
Od konca prošlog stoljeća do 1941.g. imami i mualimi u ovom mjestu bili su Mehmed ef. Kurtić, Muslija ef. Pašić, hafiz Husein Zupčević, Salih ef. Aličić, Husein ef. Kazazić, Hasan ef. Alibašić i Jusuf ef. Handžo.
Ustanici iz Hercegovine su 3. jula 1876. (nevesinjska puška) zauzeli odžake begova Ljubovića u Odžaku i znatno ih oštetili. Poslije rješenja - agrara 1922. Ljubovići su se iselili iz Odžaka. Danas žive po raznim mjestima Bosne i Hercegovine.
U toku Drugog svjetskog rata ovu su džamiju srušili četnici tako da su joj uspravno ostali samo munara do šerefe i četiri ruinirana zida. Od tada sve do 1973. džamija se nalazila u ruševinama i njene džematlije su išle petkom i bjaramima u džamiju u Nevesinju.
Inicijativom mještana i materijalnom pomoći stanovnika Odžaka i okolnih mjesta džamija je u toku 1973.g. restaurirana i dovedena u potpuno ispravno stanje. Svečano otvorenje ove obnovljene džamije obavljeno je 23. septembra 1973.g. godine.
Uz ovu džamiju se nalazi i harem u kome su se sahranjivali Ljubovići i Pašići iz Odžaka i gdje je ranije bilo više nišana s natpisima i lijepim dekoracijama. Danas od svega toga nema ovdje skoro ništa.
Kasim Ibrišimović
SVEČANO OTOVRENJE NOVOSAGRAĐENE DŽAMIJE U ODŽAKU - NEVESINJE
Na temelju odobrenja Starješinstva IZ u BiH br.služ. od 22-ix 1973. obavljeno je svečano otvorenje novosagrađene džamije u Odžaku kod Nevesinja na 23. IX 1973. Ovoj svečanosti je kao izaslanik Starješinstva IZ prisustvovao pisac ovog izvještaja Ibrišimović H. Kasim vjer. prosvjet. referent Odbora IZ Sarajevo.Svečanost je otpočela u 11.sati, koju je otvorio i istom rukovodio imam iz Nevesinja Spahić Esad ef. Pošto je pozdravio prisutne, iznio istorijat izgradnje, džamije, dao je riječ meni kao izaslaniku Naslova. Kod preuzimanja rjieči, prvo sam izručio selame i pozdrave prisutnim, koje su im preko mene isporučili njegova preuzvišenost Reisu-ul-ulema i predsjednik Starejšinstva IZ za SRBiH, a zatim održao prigodan govor, koji odgovara za ovakve prilike. Poslije mene su govorili predstavnici pravoslavne i katoličke crkve, te Jugo H. Ali ef.
Svečanosti je prisustvovala dosta velika masa svijeta, posebno omladine. Isto tako je zapažen i velik broj braće i komšija pravoslavne i katoličke vjeroispovjesti, koji su u izgradnju džamije sa svojim prilozima učestvovali.
Džamija je sagrađena na tlu džamije, koja je za vrijeme drugog svjetskog rata stradala. Ista je zaista lijepo sagrađena, a posebno njena vita munara, koja se kao raketa izvija i sa dosta velike udaljenosti se može posmatrati.
Ovoj džamiji gravitira svega 25. domaćinstava, ali eto i pored tako malog broja ipak je ona nikla i sa njima zajedno će nastaviti da živi. Pitanje vjerskog službenika je za sada viseće, ali će Odbor IZ u Nevesinju kao naldežan organ povesti ozbiljnu brigu, da se vjerski život i u ovom džematu normalno odvija.
Kod izgradnje džamije posebno su se istakli: Kljako Salko, kao predsjednik Građ. Odbora, Mutilović Musa, Šarančić Sejdo, Kevelj Avdo, kao i drugi jer su svi zaslužni da se istaknu. Neka ih sve skupa kao i one koji su i najmanje pridonijeli da se ovaj Božji hram podigne, Svemogući Allah.dž.š. obilno nagradi.
(Glasnik VIS-a u SFRJ;1974, broj 7-8; str. 351)
NASETALE DŽAMIJE I MESDŽIDI
KIFINO SELO
U Kifinom selu se 6.maja 1832.g. godine odigrala bitka u kojoj je Mujaga Zlatarević, muteselim Husein kapetana Gradaščevića potpuno porazio Bašaginu vojsku.
U Kifinom selu je rođen i Jahja ćose vakif i graditelj istoimene džamije u Mostaru, locirane na musalli.
Kifino selo je dobilo ime po nekom begu Kifi koji se prvi u ovom mjestu naselio i u njemu sagradio džamiju, mekteb i musafirhanu. Sve ove zadužbine su sagrađene polovinom 18 stoljeća.
Na ruševinama Kifine džamije sagradio je krajem devetnaestog stoljeća Lazar Mačak han, poznat kao Mačkov han, i čije su se ruševine vidjele sve do 1945.g. Na ruševinama ovog hana sagrađena je 1948.g. zgrada zemljoradničke zadruge. Do agresije na Bosnu i Hercegovinu u Kifinom selu živili su Smajo Lojić i njegova žena Džemila. Smajo je bio poznat u džama'atu po tome što je volio pomoći stidnijim momcima prilikom ženibe naći mladu. Smajo i žena mu Džemila su svirepo ubijeni 1992.g. i zakopani u harem u Kifinom selu. Zna se i to da je njihov ubica nakon što ih je poubijao došao u kafanu i rekao: «Noćas sam spasio Smaja i njegovu ženu.» Od tada u Kifinom selu nema više muslimana.
SOPOT
U Sopotu jugoistočno od Nevesinja Sinan paša je sagradio jedna mesdžid. U vakufnami od 15 juna 1582.g. odredio je da se u mesdžidu klanja pet dnevnih namaza i da on plaća imam i mujezin. Kada je džamija u Sopotu prestala raditi i kada je srušena ne zna se tačno. U ovom selu odavno ne žive muslimani.
ZALOM
Neki predak Bašagića u Sopotu, jugoistočno od Nevesinja je sagradio džamiju i uz nju mekteb. Ova džamija je srušena na đurđevdan 6. maja 1832.g. kada su u Zalom upali Bosanci pod komnadom Mujage Zlatarevića i u neobuzdanom bijesu spržili sve što je bilo Bašagića, pa čak i džamiju.
ZOVI DO
Džamija u Zovom Dolu sagrađena je početkom 16. stoljeća, a možda i ranije, jer je kako nas obavještava Evlija čelebija 1664.g. bila već djelimično ruinirana. Ne zna se ko ju je sagradio i šta je legator ostavio za njeno izdržavanje. Priča se da je ovo bila najstarija džamija u Hercegovini i da je čak zadužbina Ahmed-paše Hercegovića. Džamiju su srušili hercegovački ustanici 1.avgusta 1875.g. zapalivši pri tom sve muslimanske kuće. U Zovom dolu od tada počinje iseljavanje muslimanskih porodica. Već u Drugom svjetskom ratu više ih nije bilo ovdje.
|
| Ažurirano ( Četvrtak, 18 Studeni 2010 01:19 ) |
nemogu da vjeruje da je onako ekstra izgledala dzamija u odzaku jer sam je vidjela hiljadu puta.