Sve do 1954.g. na Kantarevcu je postojalo oveæe groblje sa brojnim nišanima. Još u doba austrougarske uprave izvjesni spomenici s epitafima izidani su u zid koji opasuje ovaj harem,a porušen je 1954.g., prilikom ekshumacije harema. Na tom lokalitetu evidentirali smo oko èeterdeset spomenika s epitafima, od kojih tri donosimo u cjelini u prepisu i prevodu,a s ostalih epitafa donosimo samo osnovne podatke o umrlima.
                                                                        Mujezivnoviæ 306
Zemljište je opisano kao k.è. 404 u ZK izvadku 1870 odnosno sada u ZK izvadku br. 5097 u naravi harem-groblje „Kantarevac" je vakuf hadži Memije džamije koji je zapremao površinu od 3000 m2. Vakif je navedeno zemljište zavješato u svrhu harema. Dolaskom austorougrske vlasti radi izgradnje željeznièke pruge u ovaj harem su prebaèeni ostaci ukopanih i nišani iz Lakišiæa harema (kod Hita) koji se nalazio u neposrednoj blizini. Harem je služio svojoj svrsi sve do 1954.g. kada je poravnat te dio pretvoren u igralište a dio u prak, premda se i danas mogu naæi dijelovi nišana iz tog perioda, odnosno perioda nestanka harema.
U toku agresije JNA i paravojnih jedinca srpske vojske na Mostar, u ovaj harem kopaju se prve žrtve stradanja Mostara, vojnici A R BiH, HVO-a i civili svih nacionalnosti i vjeroispovjesti. Proporcionalno stradanju, najviše ukopanih je Bošnjaka, potom Hrvata i dva Srbina. Medžlis IZ Mostar 21.07.2003.g. uputio je zahtjev komisiji za oèuvanje spomenika za proglašenje harema Kantarevac (Liska harema) nacionalnim spomenikom. U Zemljišno knjižnom izvadku od 13.01.1999.g. eveidentiran je „Groblje Kantarevac" u površini od 3000 m2. Poèetkom šestog mjeseca 2003.g. prilikom.  U povodu izvoðenja zemljanih radova radi polaganja elektro vodova HPT Mostar kada su otkriveni kameni spomenici - bašluci stari preko 200 godina Medžlis IZ Mostar donio je Odluku da je veoma bitno ovaj lokalitet-harem adekvtano zaštiti. Tim povodom, dopisom br.304/03 od 05.06.2003.g. od naèelnika opæine Mostar - Jugozapad Medžlis je zatražio da se navedeni lokalitet i iskopine korektno zaštite, saniraju i predaju „Zavodu za zaštitu spomenika kulture" na daljnji postupak kao i da se obustave dalji radovi na tom lokalitetu. U istom dopisu navedna je i èinjenica da su do 1878.g. haremi u Mostaru zapremali površinu od 25 hektara, a bilo ih je prkeo 50. Nalazili su se uz svaku džamiju i pos svim èetvrtima grada. U njima je bilo više od 15.000 nišana (bašluka) razlièitih spigrafskih formi, dekoracija i pisama.

{mosimage}

Zavod za zaštitu spomenika kulture HZH-B Mostar dopisom br01/1-308/03 od 17.04.2003.g. ovlastio je Zavod za zaštitu kulturno-historijskog nasljeða Mostar i njegovog direktora Zijada Demiroviæa da preuzme iskopane bašluka s aprapskim natpisima u svrhu nauène valorizacije. Ragirajuæi na ovaj dopis Zijad Demiroviæ obavještava Medžlis IZ Mostar da je 18.06.2003.g. sa lokaliteta „Liska harema" u prostorije Zavoda preneseno šest kamenih dijelova bašluka.
Od Stojana Jankoviæa do sadašnjeg urbanizma

Koliko je živa Herceg- Bosna najbolje ilustruje èinjenica da su gradske vlasti (Odjel za urbanizam i graðenje Grada Mostara)  po treæi put odbile potpuno legalan i legitiman zahtjev Medžlisa islamske zajednice Mostar za izdavanje urbanistièke saglasnosti za ograðivanje harema Kantarevac - Liska parka, na parceli oznaèenoj kao k.è. 404 k.o. Mostar. Na ovom mjestu je od srednjovjekovnog upada Stojana Jankoviæa pa sve do socijalistièke Jugoslavije bio lociran harem u kojem su pokopani šehidi Ali-hodžine (Krvave) džamije i naselja Podhuma i Cernice. Poèetkom agresije na Mostar skunit je sramni crveni sloj i u iznova zazelenjeloj ledini ukopavani su prvi šehidi, borci A RBiH, vojnici HVO-a, nedužni civili, Muslimani, Hrvati, Srbi i svu drugi koje dotaèe dušmanska ruka. U vrijeme hrvatske agresije, Liska harem (groblje) sa šehidima iz dva historijska perioda, našao se skoro na samoj liniji razdvajanja snaga HVO-a i A R BiH. Èim su, samo malo, ratne rane zacijelile, barut prestao nadvijati mostarsku dolinu, grupu od hiljadu Bošnjaka, drugog dana Bajrama 10.02.1997.g., na Dan šehida, s najplemenitijim namjerama da dostojanstveno prouèe fatihu, zaustavio je bijes, masakr, specijalnih jedinica samoproglašene Hrvatske Republike Herceg Bosne.   Mostarskim Bošnjacima, pogotovo predstavnicima islamske zejednice, gorka je i uvreda da ni nakon deset godina od teroristièkog napada specijalne policije HZ-HB nije proveden valjan sudski proces niti su policajci, koji su tom prilikom ubili Šefika Sulejmanoviæa i upotrebom vatrenog oružja ranili 24 civila, kažnjeni. U 11 mjesecu 2004.g. podignuta je optužnica protiv šestorice pripadnika MUP-a HN kantona, pripadnika specijalnih jedinica samozvane Hrvatske Republike HZ - HB. Oni su optuženi za teška krivièna djela protiv opæe sigurnosti ljudi i imovine. Terete se da su sudjelovali u napadu na bošnjaèke civile 10.02.1997.g. u mostarskom Liska parku. Optužnica je podignuta protiv Marka Radiæa - Make, Ivana Hrkaèa, Bože Periæa, Željka Planiniæa, Zlatka Pavloviæa i Josipa Cvitanoviæa. Još nekoliko policajca bilo je optuženo pa ih je kasnije u tužilaèko-sudskom postupku tužilaštvo izostvilo. U oružanom napadu specijalnih jedinica MUP-a HZ HB, pored ostalih ranjeni su Seid ef. Maksumiæ i muftija mostarski h. Seid ef. Smajkiæ. Video slika policajca kako udara Šefku ef. Tinjaka, tadašnjeg glavnog imama, obišla je èitav svijet i jednostavno ne da se izbrisati iz sjeæanja. Ovog dogaðaja, svako iz svog ugla, za „Preporod", se prisjeæaju ef. Tinjak, ef. Maksumiæ i muftija mostarski, h Seid ef. Smajkiæ.
U protokolu posjete šehidskim mezarjima znaèajno mjesto zauzima Liska harem ili harem na Kantarevcu. Na brojim mjestima i prilikama istièem kako se ne mogu išèuditi indolentnom odnosu gradske administarcije i nekih struktura vlasti prema Liska haremu. Tamo su zakopani  Bošnjaci, Hrvati i nekoliko Srba stradalih u vrijeme jedinstvenog frnota protiv zajednièkog agresora JNA i udružene srbo-crnogorske vojske. I sad se tamo nalaze nišani i krstovi kao simbol, jezgra i peèat jednog nukleusa, koji simboliše zajedništvo, simboliše zajednièko uèešæe višenacionalnih vojnih postrojbi i jedinica iz razlièitih naroda kao jednog fronta protiv agreosra i agresije. Ko to negira i ne vidi u njegovom mentalnom sklopu još su snažno pristne hegemonistièke, velikodržavne i separatistièke tendencije. Ne vidjeti to moguæe je samo kroz igrnoratski odnos trijumfalizama koji ne želi dobro ovom gradu. Upravo iz tih razloga, Islamska zajednica veæ deset godina uporno insistira da se Liska harem dostojanstveno ogradi i uredi kao spomen obilježje. Ako u Mostaru, u njegovoj novijoj istoriji, postoji išta da treba biti simbol jednistva grada onda je to Liska harem. Meðutim, inicijativa Islamske zajednice se uporno ignoriše. Prije nekoliko dana ponovo smo dobili odbijenicu tog plemenitog zahtjeva, jer, navodno, po nekakvoj prijeratnoj odluci to treba da bude parkovska površina, kao da tamo ne leže ljudi, kao da se rat nije ni desio. Takav odnos duboko vrijeða svakog poštenog èovjeka. Politièke stranke, koje su nas dovele do ovoga i dan-danas koèe i prave blokadu ujedninjenu grada na jedan normalna naèin. Ondos prema Liska haremu govori da oni nisu promjenili svoju æud, veæ da žele podjelu grada. Jednostavno reèeno to je u duši te politike.», kaže muftija Smajkiæ.

• Dodaj Novi
• Traži

Komentari (0)

Komentiraj

Vaši kontakt detalji:

Ime:

Email: nemoj obavještavatiobavijesti

Website:

Komentar:

Naslov:

UBBKod:         -boja-svijetlo plavacrnaplavarozasivazelenalimun žutatrula višnjamornarskamaslinastaljubicastacrvenasrebrnatirkiznabijelažuta -velicina-sitnomalosrednjevelikoogromno

Poruka:

Security

Molim unesite anti-spam kod sa slike.

Joomla components by Compojoom