| Počinje obnova džamije na Pijesku | ||||
|
Mostar u osmansko doba imao je više od 40 džamija i mesdžida. Mnogi od tih objekata vremenom su stradali ili potpuno uništeni. U posljednjem ratu sve džamije i mesdžidi su bili potpuno uništeni i devastirani. Zahvaljujuæi odluènosti muslimana u Mostaru i njihovih iskrenih prijatelja, veæihna prijeratnih džamija je obnovljena.Danas je obnovljeno više od 15 džamija u Mostaru i 15-tak u njegovoj bližoj okolini. Mostaru su ponovo vraæeni njegovi graditeljski biseri: Nezir-agina džamija na Šemovcu, Lakišiæa džamija na Rièini, Cernièka i Tabaèica džamija, Sevri hadži Hasanova džamija u Donjoj mahali, Šariæa na Luci, Æejvanova i Nesuh-age Vuèjakoviæa na Glavnoj ulici, kao Karaðozbegova, Koski Mehmed pašina, Ibrahim ef. Roznamedžije, Æose Jahja hodžina, Tere Jahja Maslina u Starom gradu. Svaka od ovih džamija je stara više od 300 do 450 godina i predstavlja dokaz življenja Bošnjaka i njihove vjere na ovim prostorima. Džamija Ali bega Lafe nalazila se u Zahumu na raskršæu na uglu Ulica Matije Gupca i Petra Drapšina. Džamija je graðena od lomljenog kamena i pokrivena èetverostrešnim krovom pod crijepom. Uz desni zid joj je prigraðena kamena munara visoka oko 15 metara. Noæu 26.1.1929.g. udario je grom u munaru ove džamije, srušio je do šerefe i oštetio krov džamije. Srušeni dio je prezidan ali je munara ostala kraæa. Osnovica džamije bez sofa je pravougaonik sa stranicama 9,20x7,10 metara mjereæi iznutra. Na èetiri zida ima dva èak 2,5 metara visoka prozora što nema ni jedna mostarska džamija. U enterijeru se nalazi drveni magfil koji se proteže u širini cijele džamije. Vrata za ulaz u munaru nalaze se oko 1 m ispod nivoa džamijskog poda i do njih se dolazi niz šest kamenih stepenica. Džamija je upisana u gr.ul.br. 2098, kat.èest. 55/57 ef, i zaprema s haremom uz nju površinu 3 271 m2. Ova je džamija sagraðena prije 1631.g. što se može utvrditi na temelju Sidžila mostarskog kadije u kome je meðu 24 mahale upisana u Zahumu i hadži Lafe mahala. Mahala se formirala u prvoj polovini 17 stoljeæa oko novosagraðene hadži Ali-bega Lafe džamije i po njenom osnivaèu je dobila svoje ime. Osnivaè džamije je bio poznat pod imenom Lafo, a kako kaže narodna predaja ovaj nadimak je dobio zbog toga što je mnogo i glasno prièao. U vrijeme Socijalistièke vlasti ova džamija nije radila a u njenom mektebu je stanovala jedna muslimanska porodica. Veliki harem koji se nalazio desno od džamije preko puta ceste, ekshumiran je 1949.g. i na njemu je 1951.g. bespravno sagraðena zgrada Osnovne škole „Braæa Šimiæ“. U maloj prizemnoj zgradi uz ruševine ove džamije danas stanuje imam džema'ata Balinovac.
Džamija je 1993.g potpuno uništena miniranjem a kamen od nje zajedno sa munarom koja je bila visine 14 metara zbaèena u gomilu na istom lokalitetu. Džamija je uvrštena na listu spomenika pod zaštitom Države. Spada u kategoriju najvrijednijeg graditeljskog nasljeða iz Osmanskog perioda. Sa Božijom pomoæi i pomoæi dobrih ljudi, te željom graðana da vratimo vjeru u ovaj dio grada i pokažemo da se istorija može ispraviti i da zasja još jedan spomenièki biser orjentalne, bošnjaèke arhitekture i kulture na lokalitetu gdje se ezan èuo i pominjalo Božije ime. Nek bude hairli. Amin, ja Rabbi! |
| Ažurirano ( Utorak, 09 Ožujak 2010 01:05 ) |



JAH...
Ramadan Mubarek braco iz medzlisa, ne...
Kako je
Komentari koje ostavljas na ovom site...
voljela bih znat gdje su naše slike ?...